Božićni običaji u Boki

 Božićni običaji u Boki

Foto: sharemontenegro.me

Božić je praznik velike radosti, kada slavimo rođendan Isusa Hrista kroz tradicionalne običaje, koji okupljaju porodicu. Kao i u ostalim krajevima, i u Boki važi pravilo „100 sela, 100 običaja“. Običaji se razlikuju od Herceg Novog, preko Kotora do Tivta. Razlike su uglavnom posljedica različitog porijekla stanovništva i vjeroispovjesti. Običaje bismo mogli podijeliti prema vjeri na običaje za rimokatolički i pravoslavni Božić, pri čemu ne postoje velike razlike. Takođe, postoji podjela prema porijeklu stanovništva, na običaje sjeverne i južne Boke. Običaji sjeverne Boke – od Herceg Novog do Perasta, vezuju se za običaje u južnoj Hercegovini, dok južni dio Boke koji obuhvata preostali dio zaliva, praktikuje običaje koji su slični onima u Crnoj Gori.

U daljem tekstu, biće predstavljen pokušaj opšteg pogleda na običaje u Boki Kotorskoj.

Spremanje za Božić počinje već 40 dana ranije. Najveći vjernici tada započinju post. Ostali poste sedmicu ili samo jedan dan pred Božić.

Na Badnji dan beru se badnjaci. U nekim mjestima, oni se beru i ranije, ali najčešće se beru dan uoči Božića, i to rano ujutru prije izlaska sunca. Badnjaci donose više sreće ukoliko se ranije uberu.

Badnjak je najčešće hrastovo drvo, mada u nekim mjestima, badnjak se pravi od masline ili lovorike. Broj badnjaka je jednak broju članova porodice ili broju muških glava u kući. Neke porodice beru i dodatni badnjak koji služi za napredak. U Boki važi pravilo da se ne loži manje od tri badnjaka, bez obzira na brojnost porodice, jer neparni broj predstavlja napredak.

Svi badnjaci u kući ne moraju biti od iste vrste drveta.

U berbu badnjaka odlaze muški članovi porodice. Bira se prava i mlada hrastovina, bez čvorova. Pravilo je da hrast treba da padne na istok i prilikom pada prihvata se kako se ne bi oštetio. Badnjaci se lijepo zarežu sjekirom sa jedne strane, a negdje i sa dvije strane. Badnjaci su ranije bili veći. Danas većina domaćinstva nema ognjište, pa se prave i manji badnjaci, koji se mogu naložiti u kućnom šporetu.

Badnjaci se postavljaju uz kuću. Nakon što domaćin postavi badnjake, domaćice ih kite najčešće bršljanom, lovorikom ili maslinom, a ponegdje i ruzmarinom i smrekom.

Domaćice takođe okite i sve prostorije u kući – prozore, ikone, dok domaćini kite glavnu kapiju kuće, kao i ulazna vrata. Ukoliko kuća nema muških članova, obično se ne beru badnjaci, ali se vrata i prozori ipak kite.

Na Badnji dan ili uoči Badnjeg dana, kandilo se pali ispred ikona, koje gori tokom svih božićnih prazničkih dana.

Na Badnji dan se obično ujutru ne sijeda za trpezu, već se uglavnom jedu priganice. Cijelom Bokom se širi miris priganica, koje su spremile domaćice budeći se vrlo rano, čak i prije domaćina. Priganice su preteča današnjih poslastica. Tijesto koje se oblikuje u male ili malo veće kuglice, koje se prže na ulju i koje se najčešće služe uz šećer. Mogu biti sa grožđicama (suvim grožđem) ili bez njih.

Foto: sharemontenegro.me

Na Badnji dan, domaćice spremaju i božićni hljeb koji ima više naziva. Najčešće se zove česnica, ali i kršnjak, božićnjak, božićni kolač ili kruh domaćin. U božićni hljeb se stavljaju određeni predmeti, koji donose sreću, zdravlje, novac (novčić, badnjak, pšenica, dren, pasulj, kukuruz ili slično).

Na Badnji dan ili u nekim krajevima dan ranije (na Tucindan) kolje se brav (koza ili ovca), svinja ili pijetao. Brav se na primorju zove pecivo, a svinja pekna. Prema zapisima Vuka Karadžića pojedini Bokelji, poput stanovništva iz Risna koji ne vole hladno pečenje, pekli su ga na Božić vrlo rano.

Uveče na Badnji dan domaćin priprema veliku vatru za nalaganje badnjaka. Porodica se polako okuplja, žene se prve rasporede oko vatre uz šaku pšenice u rukama, a muškarci unose badnjake iz dvorišta. Muški članovi unose badnjake uz riječi “Dobro veče i srećno vam Badnje veče“. Domaćice otpozdravljaju „Dobro došli, nazdravlje vam Badnje veče“. U Boki se, osim za Badnje veče, badnjaci lože i uoči Pravoslavne nove godine i Bogojavljenja, a u Luštici i uoči Savindana.

U Herceg Novom, Kotoru i Tivtu, kao i naseljima u okviru najvećih gradova, Badnje veče se proslavlja u večernjim satima, uz komšije i sugrađane ispred crkava i ovo je još jedan trenutak okupljanja i zajedništva.

Nakon večere ili pred večeru odlazi se u crkvu. Nažalost, novi trendovi podstiču zaboravljanje božićnih običaja, pa se nalaganje badnjaka preseljava iz domova u dvorišta pravoslavnih crkava. Najbolja praksa je proslavljanje Božića sa porodicom poštujući običaje, a zatim i sa zajednicom ispred crkve.

Ponoć i početak Božića je svečan trenutak u Boki, kada odzvanjaju zvona brojnih crkava. Zanimljiv je doživljaj božićnih zvona kapetana Branislava Kordića iz Risna: „Risanska brda su kao najbolja akustična koncertna dvorana, jer kad se sva zvona ujednače stvaraju doživljaj koji se rijetko u svijetu može doživjeti. To vam ostane u srcu, ta melodija, muzika za uši i dušu. Tokom mojih putovanja uvijek mi je ovaj zvuk bio u podsvijesti i vraćao me rodnoj grudi i porodici.“

Foto: ilustracija

Poslije ponoći polaznik može doći bilo kada. Polaznik je muškarac iz porodice ili susjedstva i on porodici donosi sreću, zbog čega je bitan izbor polaznika. On je prvi gost u kući. Polaznik nazdravlja Božić, domaćice ga posipaju pšenicom, a zatim svi zajedno doručkuju uz bogatu božićnu trpezu. Polaznik kao dar donosi najčešće narandžu, a domaćice ga časte na odlasku najčešće peškirom, čarapama ili košuljom.

Članovi porodice se ujutru na Božić rano bude. Ukućani se okupe oko bogate trpeze, domaćin čestita Božić i zatim svi međusobno čestitaju uz četiri ljubljenja u obraz i riječi: „Mir božji“, „Hristos se rodi“, „Poklanjamo se Bogu“, „I Hristovom roždestvu“.

Prvo se celivaju roditelji, a zatim redom sa djecom, kao i djeca međusobno. Svaki ukućanin otpije tri puta vino iz bokala, još jednom nazdravljaju i zatim domaćica okadi kuću. Nakon toga, porodica sjeda da jede.

Na Božić do podneva porodice posjećuju muškarci – polaznici, a poslije ili sjutradan se međusobno posjećuju cijele porodice. Mrve s božićne trpeze ne valja izbacati napolje niti čistiti kuću tokom Božića. Običaj je da prijatelji katoličke vjeroispovjesti dođu u goste na Božić kod pravoslavnih i obratno.

Božić se u Boki slavi tri dana.

Mir Božji! Hristos se rodi! Srećan Božić!

Izvor: sharemontenegro.me

Avatar

Portal Herceg Novi

Pročitajte još