Objavljen roman „Teuta, kraljica Ilira“ Miraša Martinovića

 Objavljen roman „Teuta, kraljica Ilira“ Miraša Martinovića

Roman „Teuta, kraljica Ilira“, crnogorskog književnika Miraša Martinovića, objavljen je u izdanju Lokalnog javnog emitera Radija Bijelo Polje i JU Ratkovićeve večeri poezije.

Martinovićeva višegodišnja „opsjednutost“ Ilirima pretočena je u još jedan roman, koji je ujedno dodatan doprinos fantastičnoj književnosti.

Gostujući u emisiji „Bestseler Refesticon“, Martinović, inače prošlogodišnji dobitnik međunarodnog priznanja „Zlatni zmaj“, koje dodjeljuje Regionalni festival fantatsične književnosti Refesticon, istakao je da se i u ovom romanu bavi sudbinom Ilira.

„Moje intereseovanje, čak sada više decenijsko, je Crna Gora i njeni civilizacijski slojevi, to je nešto što se provlači kroz sve moje knjige, na ovaj ili onaj način, kroz poeziju, priče ili čak romane, kao što je ovaj ‘Teuta, kraljica Ilira’. Ja sam odavno opsjednut Ilirima, narodom koji je živio na ovim prostorima, koji je nestao sa istorijske scene, a koji je imao svoje istorijske trenutke. Iiliri su beskrajna tema za istraživanje i stvaranje književnih djela, što potvrđuje i ovaj roman“, kazao je ovaj istaknuti crnogorski književnik.

Istakao je i da je „Teuta, kraljica Ilira“, roman koji se sudbinski bavi Ilirima, ilirskom civilazacijom, koja je ostavila velike tragove na ovim našim prostorima.

„Okosnica moje knjige je okupacija ilirskog kravljevstva od strane Rimljana. Zapravo, to je priča o ilirskoj kraljici Teuti, koja je prihvatla sudbinu svog naroda, koja je dosta teška za ne znam čija pleća, a ne za pleća jedne žene. Ali je ona bila vrhovna sveštenica, vladarica, ljepotica, to se sve skupilo u jednoj ličnosti i to je ono što je presjek mog romana“, ispričao je Martinović.

Kazao je i da se prilikom pisanja romana oslanjao na istorijske podatke, ali išao je i tragom legenda od Ilirima.

„Dosta sam koristio istorijske podatke rimskih istoričara Polibija, Apijana, Livija, koji doduše marginalno pominju kraljicu Teutu iz ugla rimske imperije tog vremena, ali su mi ti podaci bili dragocjeni za okvir ove knjige. Kasnije sam išao tragom legendi koje postoje na prostoru Boke Kotorske, a zaista ih je mnogo. Te legende žive u pamćenjima naroda, one su i zapisane i objavljene u nekoliko knjiga. Upravo one su mi bili neki pokazatelj i put, jer su legende nešto što traje izvan istrouje, njih je nemoguće uništiti. U svim tim legendama Teuta, odnosno njena ljepota, živi kao nešto vanvremeno, vanzemaljsko, a ja sam išao za tom ljepotom“, naglasio je autor romana „Teuta, kraljica Ilira“.

Martinović je rekao i da se priča o otporu ilirskog naroda Rimljanima može primijeniti i na druge prostore i vremena.

„Jer istorija se ponavlja, sve se mijenja i teče, ali sudbine traju. Ja sam se bavio sudbinama ljudi, naroda, sudbinom kraljice Teute, koja je sve to u sebi sublimirala i koja je sve to kroz svoju ličnost i borbu reflektovala“, podvukao je on.

Podvukao je da je knjigu nemoguće prepričati, jer ima više slojeva.

„Ona je sastavljena iz nekoliko različtih formi, ima svoju magiju, nešto što sam pronašao u legendama i što sam prenio na stranice ove knjige“, naglasio je Martinović.

Na kraju, istakao je da je teoretičarka književnosti Božena Jelušić najbolje opisala povezanost njegove literature sa Ilirma.

„Iliri su narod koji mene zanima u svakom smislu, a teoretičarka književnosti Božena Jelušić, koja se ozbiljno bavila mojim djelo, na najbolji način je sažela ono što radim rečenicom ‘Iliri su narod koji nije imao svog pjesnika, a Martinović je pjesnik koji im dolazi budućnosti’ To je ta relazcija Ilira i moje literature, kroz koju oživljavam njihovu sudbinu“, zaključio je Martinović.

Roman „Teuta, kraljica Ilira“, autora Miraša Martinovića, biće promovisan na IX Regionalnom festivalu fantastične književnosti REFESTICON, koji će se u junu održati u Bijelom Polju.

Izvor: refesticon.com

Avatar

Portal Herceg Novi

Pročitajte još