Svjetski dan socijalne pravde

 Svjetski dan socijalne pravde

Ujedinjene nacije  su 2007. godine donijeli odluku da se obilježava Svjetski dan socijalne pravde jer se socijalni razvoj mora temeljiti na pravdi, solidarnosti i jednakosti među svim zemljama i unutar svake od njih, a socijalna pravda, jednakost i pravičnost čine temeljne vrijednosti svakog društvenog života.

Crna Gora je po Ustavnom uređenju  socijalna država i  treba osigurati socijalno pravedno društvo u kojem sve osobe uživaju jednaka prava i imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala te ravnopravno učestvuju u svim aspektima života.

Obrazovanje je jedan od važnih faktora za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, kao i povećanja mogućnosti u sferi rada i kvalitete života. Upravo zato je jednakost u obrazovanju i ujednačavanje i podizanje kvalitete uslova  i standarda u svim školama  ključan preduslov za  ostvarivanje socijalne pravde.

Odvajanje sredstava za školovanje djece iz socijalno ugroženih porodica do sticanja prvog zvanja i zapošljavanja je jedna od mjera umanjenja siromaštva  i prvenstiva ozbiljne pojave cikličnog siromaštva tj prenošenje siromaštva sa roditelja na djecu.Plaćene knjiga i školski  pribor, prevoz i užina, pomoć u učenju, do okončanja školovanja su samo neke od mogućih mjera.

Dječiji dodatak prilagođen stvarnim potrebama djece je jedan od mehanizama koji država ima.Ograničenje dječjeg dodatka na troje djece u porodici kao i opredjeljenje da ga imaju samo djeca korisnika socijalne pomoći nakon šeste godine života, a ne sva djeca koja žive u nemaštini,  je jedan vid diskriminacije. 

Predškolsko vaspitanje  i obrazovanje tretira se često kao socijalna usluga roditeljima, čuvanje djece, a ne kao važan faktor u ostvarenju kasnijih obrazovnih uspjeha učenika.Država mora imati više vrtića koji će biti besplatni za svu djecu koji žive u nemaštini,  a  služi umanjenju siromaštva i ublažavanju socijalnih razlika. 

Crna Gora  još nema  Strategiju o  smanjenju siromaštva u kojoj bi imali modele socijalnog stanovanja, besplatne  kilovat sate tzv energetsku solidarnost, socijalne  samoposluge,  što su samo neki od načina  za uklanjanje sistemskih  problema s kojima su građani suočeni a na šta Banka hrane ukazuje duže od deceniju.

Pronalazak posla i dalje ne znači kod nas  izlazak iz siromaštva, jer je posao i dalje lakše izgubiti nego pronaći, pogotovo ljudima srednje i starije  životne dobi.Najveći broj zaposlenih ima veoma niska  primanja,  tek nešto veća od minimalne zarade, te  je i njima pomoć države, barem privremena  neophodna.

Ključ za uspostavljanje  socijalne pravde nalazi se u otvaranju novih radnih mjesta, posebno onih koji pružaju sigurnost, odnosno boljoj dostupnosti rada onima koji su u teškoj socijalnoj situaciji.Zapošljavanje u stalni radni odnos,  barem jednog člana u porodice gdje niko ne radi,  je jedna od  hitnih mjera koja bi se morala sprovesti.

Pravo na stanovanje, zapošljavanje, zdravlje, obrazovanje, socijalnu zaštitu i pomoć su prava koja štiti Europska socijalna povelja, dokument  Savjeta Evrope  usvojen još 1961. godine. Smatra  se „socijalnim ustavom Europe“, a posebno je usmjerena  na zaštitu ranjivih grupacija: starijih osoba, djece, osoba s invaliditetom.

Pozivamo Vladu Crne Gore da  riješi dva važna problema u oblasti socijalne i dječje zaštite:

-Postojeći iznosi socijalnih davanja se moraju povećaju tako da obezbijede zadovoljenje osnovnih potreba korisnika.

– Trošenje sredstava socijalne zaštite se moraju ograniči na ljude u stvarno teškom stanju socijalne potrebe.

Socijalni karton  je način da spoznamo ko je u Crnoj Gori stvarno siromašan,  kako bi pomoć dobili oni  kojima  zaista treba. 

Među postojećim korisnicima ima onih kojima pomoć nije potreba( fiktivno se razvode supružnici, imovina se prepisije na druge, imaju radionice, salone, transportna sredstva..)  a na drugoj strani imamo dosta porodica (izgubili  su posao, radili su na crnom tržište, naslednici su imovine koja se ne može podijeliti među naslednicima ili prodati…) , posebno sada u vrijeme korona. krize,  koji nemaju mogućnosti ni da prehrane djecu a kamoli plate stanarinu i račune za struju.

Veliki broj poslodavaca plaća radnicima minimalnu zaradu a ostatak daju u gotovini čime oštećuju  zaposlene i budžet Crne Gore.

Inspekcijske službe korisnika socijalne pomoći  i poslodavaca mora biti  stručna, objektivna i kontinuirana u cilju smanjenja siromaštva i  uspostavljanja socijalne pravde .

Prema privremeno ili trajno socijalno ugroženim društvenim grupama  i pojedincima, treba  graditi odnos koji izražava stalnu brigu o njima i ne dovodi ih u položaj da se osjećaju nekorisnim i nezaštićenim članovima društva.

Prevencija siromaštva nije odlika našeg sistema socijalne zaštite kao u socijalno odgovornim državama.

U Crnoj Gori se, prema procjenama Monstata u 2019 , u riziku od siromaštva nalazi se  24.5 %  građana, a još 12 % stanovništva je u riziku od socijalne isključenosti, što zajedno čini  više od trečine stanovnika Crne Gore. Ne zaborovimo  da je ovo statistika a u stvarnom životu su podaci još visočiji.

Najteže  žive primaoci  socijalne pomoći, minimalnih penzija i plata, jednoroditeljske porodice koje ne primaju ili povremeno primaju alimentaciju kao i nezaposleni. Svi  oni imaju  više puta manje prihoda od cijene minimalne potrošačke korpe i pomoć im je više nego neophodna. 

Premošćivanje jaza između bogatih  i siromašnih  zapravo nije stvar pronalaženja novčanih sredstava, već ispravnog oporezovanja bogatstva  i postavljanja prioriteta u njegovom trošenju.

Sistemski  se mora raditi  na obezbedjivanju pravne i zdravstvene podrške, smeštaja, hrane, psihološke pomoći, pronalaženje posla,  ugroženih članova društva.

Naše  iskustvo u direktnom  radu sa siromašnima  nas je uvjerilo  u neophodnost aktivnog uključivanja države i njenih institucija u uspostavljanju i unapredjivanju pravovremene, efikasne i sistemske zaštite i podrške ugroženih.

Bez podrške, partnerstva, saradnje svih članova u zajednici neće biti moguće dostizanja  društva koje se temelji na vrijednostima koje čine solidarnost, pravednost,  sloboda i jednakost.

Ne samo danas kada je Svetski  dan socijalne pravde i promocija  jednakih prava i mogućnosti za sve, moramo raditi svakodnevno na  rješavanju ovih problema ,  jer se tiču svih nas!

Saopštenje potpisuje predsjednica Fondacije Banke hrane Crne Gore Marina Medojević.

Avatar

Portal Herceg Novi

Pročitajte još