Sektor za seizmologiju: Ove godine umjerena seizmička aktivnost. Potrebna veća ulaganja u kadar i opremu

 Sektor za seizmologiju: Ove godine umjerena seizmička aktivnost. Potrebna veća ulaganja u kadar i opremu

Izvor: mondo.ba

Mnogi od nas su u jednom trenutku osjetili podrhtavanje zemlje i „gubitak tla pod nogama“. U tim momentima niko nije ravnodušan. U manjoj ili većoj mjeri u jako kratkom vremenu u prvi plan izbijaju strah i panika. Zavisno od lokacije i snage zemljine „ljutnje“ posljedice mogu biti jako teške a tokom takvog događaja sve oči uprte su u jednu instituciju – Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju i podatke koji će iz te institucije saopštiti javnosti. Nakon svega strah nas drži još kratko vrijeme a onda – idemo dalje do nekog narednog podrhtavanja i podsjećanja koliko je priroda nepredvidiva i moćna a aktivnosti Zavoda postanu, na neki način, skrajnute i gotovo da nema interesovanja za rad te vrlo značajne institucije. 

Umjerena seizmička aktivnost

A treslo se tlo i ove godine. Iz Sektora za seizmologiju – Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, kažu nam da se seizmička aktivnost tokom 2020. godine na teritoriji Opštine Herceg Novi kao i same Crne Gore može okarakterisati kao slaba do umjerena.  

„U okruženju su se krajem 2019. i tokom 2020. godine snažno aktivirala seizmogena žarišta u oblasti Drača i Medovskog zaliva u Albaniji, Nevesinja u Bosni i Hercegovini, Kičeva u Sjevernoj Makedoniji a te intezivne seizmičke aktivnosti mogle su se osjetiti i na teritoriji Crne Gore. Seizmičnost iz žarišta kod Nevesinja, mogla se osjetiti na teritoriji Herceg Novog u prvom kvartalu 2020. godine.“ – kažu iz Sektora za seizmologiju.  

Tokom 2020 godine na samoj teritoriji opštine Herceg Novi i bližem okruženju registrovali su ukupno 9 zemljotresa jačine od 1.4 – 2.5 jedinica Rihterove skale.  

„Poslednji i ujedno najjači zemljotres tokom 2020. godine dogodio se 16. Novembra, 7 km sjeverno od Morinja i njegova jačina u hipocentru iznosila je 2.5 jedinica Rihterove skale. Radi se o zemljotresima male jačine, koji nikako nisu mogli izazavati materijalne štete u epicentralnom području.“ – preciziraju iz Zavoda.

Dobra koordinacija svih aspekata i uključivanje struke – ključni u zaštiti građana

Kada je u pitanju bezbijednost gradnje, naglašavaju da je „zajedno sa tehničkim mjerama – koordinacija svih aspekata, socijalnog, ekonomskog i političkog od ključnog značaja u kontroli seizmičkog rizika i da se na primjeru nelegalne gradnje jasno vidi kako sve ove dimenzije problema utiču na seizmičku sigurnost objekata. Pored toga, kontrola seizmičkog rizika uključuje koordinaciju različitih sektora (saobraćaj, stanovanje..) i neophodno je da se sve ove funkcije osnažuju i dobro sarađuju sa ciljem obezbjeđenja građana. Osnaživanje se odnosi i na seizmološke poslove koji su prevashodno proučavanje prirodnih uzroka i učestalosti pojave zemljotresa „. 

Foto: ilustracija

Početkom godine definisali su Prijedlog nacrta zakona o seizmološkim poslovima u kojem su potencirali najvažnije poslove, načine zaštite podataka, kao i objekata seizmološke mreže. 

Iz Sektora za sezmologiju naglašavaju da nemaju dovoljno tehničkih i ljudskih kapaciteta čak ni u redovnim uslovima rada te imaju velike teškoće u zapošljavanju kadrova i njihovom edukovanju.

Neophodno ulaganje u opremu i kadar 

Sektor za seizmologiju održava tri različite mreže instrumenta – seizmometara, akcelerometara i GPS antena.

„Okosnicu osnovne mreže seizmometara i dalje čine deset instrumenata nabavljenih još početkom 80-tih godina ali pažljivo održavanih već 40 godina. Geografski odlično pozicionirane, lokacije ovih instrumenta danas imaju jake antropogene šumove, što uz njihovo održavanje, predstavlja najveći izazov rada u Sektoru.“ – kažu naši sagovornici i dodaju da je kroz finansiranje iz istraživačkih projekata mreža unaprijeđena početkom XXI vijeka sa četiri seizmometra šireg opsega. Akcelerometrijska mreža je praktično formirana u posljednjoj deceniji i trenutno broji 12 instrumenta. Takođe, u saradnji sa Upravom za nekretnine, pored 2 sopstvene permanentne GPS stanice, obrađuju se podaci sa još 9 stanica Montepos mreže Uprave za nekretnine CG.  

Foto: seismo.co.me – Zgrada Sektora za seizmologiju u Podgorici

Iz Sektora za seizmologiju naglašavaju da je rekonstrukcija mreže neophodna i skupa i da su nakon detaljne analize, u junu ove godine predložili rekonstrukciju sa ciljevima podizanja standrada seizmičkog monitoringa, poboljšanje usluga u pružanju pravovremenih i pouzdanih informacija o dogođenim zemljotresima i veći doprinos u spriječavanju i ublažavanju štetnih posljedica zemljotresa. Ali formiranje seizmološke mreže je milionska investicija i kao takva treba biti državni projekat. Naime, troškovi nabavke i instalacije jedne savremene seizmološke stanice iznose oko polovine godišnjeg budžeta Sektora, a stalni troškovi održavanja instrumenata i prenosa podataka, zakup prostora za smještaj instrumenata, održavanje baze podataka, godišnja obnavljanja licenci – trenutno predstavljaju oko 40% godišnjeg budžeta Sektora za seizmologiju. Osim toga i informatički zahtjevi u savremenoj seizmologiji su veliki i vrlo brzo rastu. Ono što trenutno postižu na tom polju su spora i postepena obnova mreže, koju već sprovode kroz međunarodnu saradnju i donacije.

Naglašavaju da Sektor ipak aktivno traži mogućnosti za kupovinu neophodne opreme, obezbjeđuje usavršavanje zaposlenih kroz obuke i razmjenu znanja iz oblasti seizmologije. Posebno naglašavaju da je neophodno veće ulaganje sredstava, kako u nadogradnju tehničkih kapaciteta, tako i u zapošljavanje neophodnog stručnog kadra i kontinualno obučavanje zaposlenih. 

Zemljotres i dalje nemoguće predvidjeti

Nakon svakog zemljotresa uvijek se provlači pitanje da li se mogao predvidjeti. Naši sagovornici iz Sektora za seizmologiju pojašnjavaju zašto, iako naučnici već decenijama traže načine, to i dalje nije moguće. Većina zemljotresa se događa u definisanim zonama rasjeda, kratkoročna prognoza mjesta i vremena slijedećeg zemljotresa još uvijek nije moguća prije svega zbog kompleksnog procesa događanja zemljotresa i složenosti geoloških struktura zbog čega je teško odrediti mjesto oslabađanja energije u procesu sučeljavanja tektonskih ploča. Predviđanja uključuju i proučavanja prirodnih anomalija koje se mogu javiti prije zemljotresa, (npr: serija prethodnih zemljotresa, promjene u jonosferi, povećanje koncetracije gasa radona, promjene elektromagnetske aktivnosti i gravitacionih polja, geohemijske promjene i nagle promjene nivoa podzemnih voda i dr.). Dokazano da se ove pojave mogu nasumično javaljati prije snažnog zemljotresa. Naši sagovornici naglašavaju da navedene anomalije i dalje nisu siguran pokazatelj jer se mogu dešavati a da ne uslijedi jači zemljotres, ili se može dogodi snažan zemljotres ali bez pojave navedenih „upozorenja“ tako da suštinski i dalje ne postoji utvrđeni pokazatelji kojima se zemljotresi mogu pouzdano predvidjeti. – zaključuju iz Sektora za seizmologiju – Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore. Zato naglašavaju značaj preventivnih mjera sigurnosti!

Avatar

Portal Herceg Novi

Pročitajte još