Rezistencija na antibiotike – “tihi cunami” u sjenci COVID pandemije

 Rezistencija na antibiotike – “tihi cunami” u sjenci COVID pandemije

Foto: PR Ministarstva zdravlja

Ministarstvo zdravlja, slijedeći preporuke međunarodnih institucija, u saradnji sa zdravstvenim institucijama, prije svega  Institutom za javno zdravlje, radi i radiće na edukaciji opšte populacije o štetnosti nepravilnog korišćenja antibiotika, uvođenju monitoringa nad rezistencijom bakterija na antibiotike u bolnicama, izradi i sprovođenju protokola za liječenje antibioticima, kao i na dosljednom sprovođenju zakonskih propisa. – saopštila je državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Anka Vukićević, na Konferenciji pod nazivom: „Rezistencija na antibiotike – “tihi cunami” u sjenci COVID pandemije“, koju je organizovala Nacionalna interdisciplinarna komisija za antimikrobnu rezistenciju Ministarstva zdravlja (NIKRA), uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije.

Ona je naglasila da je otpornost bakterija na antibiotike globalni zdravstveni problem, koji predstavlja veliku prijetnju čovječanstvu.

„Pandemija COVID -19, pored svih drugih nedaća, dovela je i do povećane upotrebe antibiotika. Cilj današnjeg sastanka jeste da naglasi važnost pravilne upotrebe antibiotika i u ovim vanrednim uslovima koje je kreirala COVID-19 pandemija“, upozorila je državna sekretarka.

Posljednji podaci, sa kojima raspolaže Institut za ljekove i medicinska sredstva, prema njenim riječima, pokazuju da je u 2020. godini potrošnja antibiotika u Crnoj Gori porasla za 2,5% u odnosu na 2019. godinu. Podaci iz prethodnih godina o potrošnji antibiotika, su ukazivali da je Crna Gora bila na samom vrhu po potrošnji antibiotika, kada se uporedi sa zemljama EU. Potrošnja ovih ljekova u Crnoj Gori je bila veća za 30% do 2020. godine, u odnosu na prosječnu potrošnju antibiotika u zemljama EU, dok je u 2020. godini potrošnja antibiotika u Crnoj Gori bila veća za 45% u odnosu na prosječnu potrošnju antibiotika u zemljama EU.

„Cijeli svijet udružuje napore da se ovaj problem stavi pod kontrolu. U tom cilju se prikupljaju podaci, koji su osnov za planiranje i sprovođenje aktivnosti na suzbijanju rezistencije bakterija na antibiotike. Kod nekih bakterija evidentna je pojava otpornosti na više antibiotika istovremeno. U novije vrijeme posebno je zabrinjavajuća rezistencija bakterija na antibiotike koji su zadnja linija odbrane od infekcija“, kazala je Anka Vukićević, naglašavajuči da su pacijenti sa infekcijama izazvanim bakterijama rezistentnim na antibiotike svakodnevna pojava u bolnicama širom Evrope, pa i kod nas. Takve infekcije su povezane sa produženim i povećanim obolijevanjem i povećanom smrtnošću kao i povećanim troškovima liječenja.

Zbog svega navedenog, istakla je državna sekretarka, neophodno je da u rješavanju ovog problema uzmu učešća svi i stručna i laička javnost.

Ljekari su, kako je rekla, dužni da prate i primjenjuju savremena protokole liječenja infekcija, a pacijenti ne treba da uzimaju samoinicijativno antibiotike, već isključivo po preporuci ljekara i da se tih preporuka dosljedno pridržavaju.

„Antibiotici su zajedno sa vakcinama produžili ljudski vijek za 20 godina. Naša je odgovornost da kroz bezbjednu i adekvatnu upotrebu istih očuvamo i unaprijedimo značaj njihove upotrebe, poručila je Anka Vukićević.

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić rekao je da koliko je situacija ozbilja pokazuje činjenica da je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila otpornost na antimikrobne ljekove za globalni javnozdravstveni problem.

„Stručnjaci smatraju da je rezistencija na antimikrobne ljekove jednaka prijetnja čovječanstvu koliko i klimatske promjene. Ova dva problema imaju neke zajedničke karakteristike: oba problema su globalna, ne poznaju granice, potencirana su ljudskom aktivnošću i oba predstvaljaju „apokaliptičnu“ pretnju. Ako ostanemo bez antibiotika ostaćemo bez moderne medicine, jer hirurgija, onkologija, transplantacija i razne druge grane medicine bez antibiotika su nezamislive, upozorio je dr Galić.

On je naveo da su statističari proračunali da, ukoliko se ovakav trend rasta rezistencije među bakterijama nastavi, bez naše intervencije na savladavanju rezistencije, ili ukoliko intervencije ne budu adekvatne, 2050.godine 10 miliona ljudi će godišnje umirati od infekcija izazvanih rezistentnim bakterijama, tj. infekcije izazvane bakterijama otpornim na antibiotike biće vodeći uzrok smrti.

„Za borbu sa rezistencijom na antibiotike potrebno što je više ljudi moguće, ili bolje rečeno svaki pojedinac. Svako može dati svoj doprinos, na svoj način. Zajedničkim naporima, doktora medicine, doktora veterine, doktora stomatologije, farmakologa, ali i široke populacije, kod koje moramo raditi na razvijanju svijesti o važnosti antibiotika i važnosti njihove racionalne upotrebe, možemo očuvati efikasnost ovih za ljudsku populaciju izuzetno važnih lijekova. Samo udruženim naporima možemo se nadati dobrim rezultatima. Kada kažem udruženim snagama to znači zajednički angažman institucija sistema, ali i svih pojedinaca, uz saradnju na međunarodnom planu, istakao je dr Galić.

Tokom današnje konferencije članovi NIKRE i predstavnici relevantnih institucija koje se bave ovom oblašću, razgovarali su o efektima COVID-19 pandemije na potrošnju antibiotika, mogućnosti primjene smjernica EU na smanjenje upotrebe antibiotika u Crnoj Gori, kao i upotrebi antibiotika u liječenju teško i kritično oboljelih pacijenata od COVID-19. 

Avatar

Portal Herceg Novi

Pročitajte još