Crna Gora traži novi dogovor o Prevlaci

 Crna Gora traži novi dogovor o Prevlaci

Foto: Večernji list

Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić otvorio je pitanje razgraničenja s Hrvatskom i ustvrdio kako problem nije samo crta razgraničenja na moru, već i razgraničenje na kopnu po kojem Prevlaka, po protokolu koji su dvije države potpisale 2002., pripada Hrvatskoj. Za Hrvatsku je stanje na južnim granicama jasno: poluotok Prevlaka je hrvatski, a oko crte razgraničenja na moru treba se dogovoriti, i to ili bilateralno ili na Međunarodnom sudu u Haagu. – donosi Zagrebački Večernji list.

List navodi da je Krivokapić rekao da crnogorska vlada namjerava osnovati komisiju koje će, u dogovoru s hrvatskom stranom, pokušati riješiti taj problem. Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova odgovaraju kako postoji formalno uspostavljena međudržavna komisija, svaka država ima svoju, no ako oni nešto mijenjaju, to je njihova stvar. Hrvatska, u svakom slučaju, ostaje otvorena za razgovore. 

Inače, hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman dolazi krajem sedmice u posjetu Crnoj Gori ali zasad nema informacija da će granica biti jedna od tema, iako ju je crnogorska strana ponovo otvorila u kontekstu pregovora s EU i stava Unije da “više ne želi uvoziti granične probleme”. Kako podsjeća Večernji, geneza razgraničenja seže u 2002. kad su, nakon odlaska snaga UNMOP-a, promatračke misije na Prevlaci, dvije države potpisale privremeni protokol o granici koji je i danas na snazi.

Krivokapić je nezadovoljan protokolom jer se u tekstu kaže da je kopnena granica de facto riješena, dok se o morskoj treba razgovarati i definitivno je utvrditi. Crna Gora pak smatra da su predmet spora i kopnena i morska granica. – To je neslaganje i glavni razlog zbog kojeg nisu uspjeli dosadašnji pokušaji definitivnog razgraničenja – ističe Krivokapić, a prenosi Večernji.

Granica na kopnu, po hrvatskom shvaćanju, više ne bi trebala biti sporna iako je i ona po protokolu utvrđena kao privremena crta razgraničenja. Naime, ona slijedi bivšu republičku granicu, a hrvatski je stav u svim teritorijalnim sporovima s državama bivše Jugoslavije isti – republičke granice u trenutku osamostaljenja postale su državne. Međunarodno pravo podržava taj stav, kao i zaključci Badinterove komisije koja je u svom mišljenju broj 3 potvrdila da se to načelo primjenjuje u slučaju raspada Jugoslavije. Hrvatska nadalje inzistira na principu katastra, odnosno da su katastarske granice bivših republika postale državne granice. 

Naime, kako pojašnjava Večernji, mnoge će iznenaditi da u bivšoj državi republičke granice nisu bile određene na terenu, već je državno zakonodavstvo u tom smislu upućivalo na republičko. A i u SR Hrvatskoj, kao i SR Srbiji, ali i SR Bosni i Hercegovini i SR Crnoj Gori, unutrašnje je zakonodavstvo kazalo “da republiku tvore teritorije opština, koje pak tvore teritorije katastarskih opštiina”. Tako jasno navedene principe katastarskih granica kao republičkih, pa kasnije i državnih, nije mogla eskivirati ni arbitraža sa Slovenijom. Dvije države trebale bi se usmjeriti na morsku granicu i dogovoriti rješenje za granicu na moru – drže u Hrvatskoj.

Kao privremena granica uz hrvatsku obalu u Bokokotorskim vratima/Bokokotorskom zalivu povučena je ravna crta od tačke na rtu Konfin do tačke udaljene 555,6 metara od rta Oštro. Morski prostor uz hrvatsku obalu tim je protokolom označen kao zona, i u njemu vrijedi poseban pravni režim, u kojem patroliraju obje države. No situaciju komplicira i to što je Crna Gora 2011., kad je bilo aktuelno istraživanje ugljikovodika, donijela odluku o određivanju blokova za istraživanje, čija granica prema Hrvatskoj odstupa od crte razgraničenja prema protokolu iz 2002. U Hrvatskoj kažu kako su s Crnogorcima pokušali bilateralno doći do konkretnog rješenja crte razgraničenja na moru, ali i nudili da se dvije države obrate Međunarodnom sudu u Haagu. Za to je potrebno da se bilateralno dogovori poseban sporazum o zajedničkom obraćanju Međunarodnom sudu u kojem bi odredili predmet spora i dali jasan zahtjev sudu što se od njega traži i na temelju kojeg mjerodavnog prava u kojem području bi trebao utvrditi crtu razgraničenja. – detaljno objašnjava Večernji list.

Na kraju navode da Crnogorski premijer spominje mogućnost slanja spora na Arbitražni sud, ali to za Hrvatsku – nakon iskustva sa Slovenijom – nije opcija. Iz Hrvatskog Ministarstva vanjskih i evropskih poslova za Večernji list kažu da imaju i komisiju za granicu koja djeluje i uvijek su spremni obnoviti te razgovore.

„Štaviše, smatramo da bi pitanje razgraničenja trebalo biti razriješeno u kraćem razdoblju jer nema razloga ni potrebe da dvije susjedne zemlje ne bi mogle riješiti granicu u skladu s međunarodnim pravom.“ kažu u MVEP-u za Večernji list.

Izvor: Večernji list

Avatar

Portal Herceg Novi

Pročitajte još