Korona utiče na mentalno zdravlje – konstantna strepnja toksična za našu psihu. Posebno ugrožena djeca

 Korona utiče na mentalno zdravlje – konstantna strepnja toksična za našu psihu. Posebno ugrožena djeca

Foto: pixabay

Sredinom marta navršava se godina otkako se Crna Gora suočava sa pandemijom virusa korona. Prvi registrovani slučajevi u našoj zemlji bili su samo uvertira u novi način života. Kriza, zatvaranje radnih mjesta, zaključavanje gradova, briga za zdravlje ali i za egzistenciju… situacije su koje i te kako znaju da utiču na psihu čovjeka. Kako prevazići poteškoće, osloboditi se teških misli, prevazići stres, ali i koliko je bitno posvetiti pažnju pitanju mentalnog zdravlja za FOS je govorila praktičarka transakcione analize Marijana Minić.

Pandemija retrogradno djelovala na mentalno zdravlje

Iz svog radnog iskustva Minić svjedoči povećanju broja onih koji su pod uticajem okolnosti izazvanih kovidom 19 potražili psihološku podršku. Ljudi su, kaže, postali smjeliji da se obrate stručnom licu kako bi dobili savjete i riješili probleme, što je izuzetno važan korak u procesu prihvatanja trenutne normalnosti.

“Sve to i ne čudi, s obzirom da je ovakav način života nametnut i izazov je koji nije lak jer su ljudi odjednom ubačeni u drugačiji sistem funkcionisanja, društvenu izolaciju i fizičku distancu. Neki uobičajeni stres sa kojim su se do juče jednostavnije nosili i lakše ga prevazilazili uz aktivan društveni i radni život, sada kulminira jer su primorani da se organizuju u prilično ograničavajućim uslovima”, navodi Minić u razgovoru za FOS dodajući da stres pokreće lavinu mentalnih poteškoća sa kojima se u karantinskim prilikama još teže izboriti.

Naročito je, smatra, kompleksna situacija za one osobe koje su već imale određene psihičke poteškoće čija problematika u ovakvim prilikama gradira i doseže veći nivo, koji trpnja i ignorisanje ne mogu ublažiti.

“Moje mišljenje i mišljenje mnogih koji se bave mentalnim zdravljem jeste da je pandemijska situacija retrogradno djelovala na zdravlje ljudi. Stres, neizvjesnost, prvenstveno briga da se ne zaraze a onda i briga za svoje najmilije, svakodnevna strepnja i iščekivanje vijesti o broju zaraženih i preminulih utiče znatno na pogoršanje psihičkog zdravlja. Karantinski način funkcionisanja, dugoročno gledano, može ostaviti određene posljedice na pojedince. Mnogi su suočeni sa usamljenošću, gubitkom posla, finansijskom neizvjesnošću. Živimo pod, pa skoro konstantnom strepnjom koja je toksična po naš psihički život”, navodi sagovornica FOS-a dodajući da su osobe koje su inače mentalno osjetljivije sada pod još većom tenzijom.

“Poseban je akcenat na one koji se bore sa dugotrajnom anksioznošću, depresijom, posttraumatskim sindromima i opsesivno kompulsivnim poremećajima. Mnogi psiholozi smatraju da će nakon pandemije na površinu izaći brojni psihički problemi i da će mnogima biti potrebna ne samo pomoć u vidu psihoterapije već i medikamentozna podrška”, iskrena je Minić.

Mnogima naročito teško padaju izolacije, karantini, zaključavanja gradova, nemogućnost odlaska iz mjesta u mjesto. U fizički ograničenom kretanju i aktivnostima, pojašnjava naša sagovornica, nailazimo na sebe i sagledavamo se onako kako dosad nismo, što negdje može dovesti do određenih frustracionih ponašanja i nezadovoljstva. 

“Širom svijeta se rade i empirijska dokazivanja kakve sve sporedne efekte po psihičko, ali i jednako važno fizičko zdravlje izaziva pandemijska situacija. Distanciranje i izolacija teže padaju onima koji inače biraju aktivan društveni život, druženja, bliske odnose. Dok nekima ovakav način može biti i ljekovit i određena vrsta utjehe ukoliko su imali strahove, fobične i panične reakcije pri izlaganju spoljašnjem svijetu. Cjelokupna komunikaciona javnost daje prilično nejasne i nesigurne odgovore i predviđanja pa ljudi i u stručne instance gube vjeru, okreću se teorijama zavjere ili pak, previše se hrane informacijama, što svakako nije od pomoći jer je sada svijet u jednoj vrsti informacijske krize”, iskrena je ona.

U kriznim situacijama dati jasne i sigurne smjernice

U kriznim situacijama poput ove neophodno je, smatra Minić, ljudima dati jasne i sigurne smjernice kako da se zaštite, kako i na koji način da se pridržavaju mjera za suzbijanje virusa, kome da se obrate za pomoć i na taj način im skratiti put lutanja i pronalaženja odgovora. Na taj način, kroz precizno definisana uputstva ali i savjete stručnih lica, osobe će se koliko-toliko osjećati sigurnije.

“Treba organizovati i predavanja sa stručnim licima koji ce pomoći i posavjetovati ljude na koji način da organizuju svoju svakodnevicu u karantinskom životu. Ljudi sada vape za sigurnošću. Moje radno uskustvo svjedoči da se mlađa populacija mnogo teže nosi sa novonastalom situacijom. Teže tolerišu pritisak i promjene u svakodnevnoj rutini i slabije se bore sa frustracijama. Jednostavno, ovo ih mnogo pomjera iz njihovog komfornog ležišta i pokreće na odgovornost. Stariji ljudi ipak podnose drugačije, naročito oni koji su već u svom životu imali traume, bolne periode, bili suočeni sa pandemijama, ratovima, zemljotresima i gubicima. Naučeni su na otpornost i mnogo lakše i sa manje posljedica će se nakon pandemije vratiti pređašnjem socijalnom životu”, navodi sagovornica FOS-a.

Djeca posebno osjetljiv dio populacije

Smatra da posebnu pažnju treba posvetiti djeci, pogotovo sada kada moraju nositi maske, prilagođavati se novom sistemu nastave ali i novim pravilima bez prisnih kontakata i aktivnog druženja sa vršnjacima.

“Djeca su posebno osjetljiv dio populacije i na njih ova situacija mnogo više i u negativnom smislu može uticati. Prvenstveno za djecu koja su na početku svog društvenog života i koja nijesu još uvijek kognitivno i emocionalno zrela i sposobna da razumiju šta se događa oko njih. To veoma može uticati na formiranje negativne i nesigurne slike o sebi, drugima i svijetu. Roditeljima je sada duplo veći izazov da organizuju dječiji život dovoljno kvalitetno a da im istovremeno ograniče druženje i bliskost sa drugom djecom i odraslima”, kaže sagovornica FOS-a dodajući da je najmlađima neophodna nova struktura dana i predvidljiva rutina jer im to daje određenu sigurnost i utjehu, te na taj način održavaju stečeno povjerenje.

“Važno je da roditelji zaštite manju djecu od izvora informacija ali i da vode računa o svom ponašanju i porukama koje u ovim momentima šalju djeci. Djeca uče po modelu i lako prepoznaju nekoherentnost u priči i ponašanju svojih roditelja. Roditelj, njegova sigurnost i pozitivan stav su najbolja poruka koju djeca mogu dobiti. U ovakvim situacijama roditelji imaju zadatak da naprave novu strukturu dana i da nauce djecu novim rutinama i predvidljivostima u kojima će neometano i adekvatno funkcionisati.”

Sa druge strane, sa starijom djecom treba otvoreno razgovarati, objasniti im sve što ih zbunjuje u vezi sa trenutnom situacijom i uvijek im dati dovoljno sigurne i jasne odgovore.

“Takođe, djecu treba pitati šta oni misle o svemu ovome, kako su to sve doživjeli, da li ih nešto muči ili brine. Objasniti im smisao pridržavanja mjera i novog načina funkcionisanja. Kada djeca razumiju smisao lakše će se poštovati mjere i prihvatiti trenutnu situaciju kao normalnost”, naglašava Minić.

Trenutnu situaciju posvetiti sopstvenom emocionalnom rastu

Trenutnu situaciju, prema riječima naše sagovornice, treba iskoristiti da se posvetimo sebi i svom emocionalnom rastu, da razvijamo samopoštovanje i samopodršku. Da naučimo da smo dovoljno sposobni i kadri da izdržimo izazove i da se suočimo sa promjenama.

“Najvažnija poruka bi bilo da smo sebi najbolji saveznici u teškim vremenima. Ako smo u miru sa sobom onda ćemo biti u miru i sa drugima. Nove mjere treba iskoristiti da se bavimo onim stvarima koje inače ne stižemo u normalnim okolnostima, da uživamo u intimi sa samim sobom i da volimo i podržimo sebe i kada je teško. Mnogi, nažalost nemaju interno dobre porodične odnose pa karantin i više vremena skupa provedenog može dovesti do pogoršanja situacije. Svakako je najbolje obratiti se stručnim licima onda kada neformalan oblik podrške više ne funkcioniše”, kaže Minić.

Smatra da, iako još uvijek postoji ta zadrška kada je u pitanju odlazak kod psihologa, ljudi ne treba da se ustručavaju po pitanju traženja stručne pomoći.

“S jedne strane ljudi postaju više svjesni smislenosti i neophodnosti podrške dok s druge strane kulturološka skriptna uvjerenja ih odvraćaju na taj korak javljanja za stručnu pomoć. Savremeni način života je turbulentan, brz, nepredvidljiv i sa snažnim obrtima, sa kojima smo na primjer sada suočeni i ljudi ne nalaze adekvatan način samopomoći. Nekada neformalni oblik pomoći u vidu porodice, prijatelja, partnera više ne funkcioniše i treba se onda obratiti za pomoć koja će biti sistematičnija. Velika je predrasuda da će stručna lica promijeniti vašu strukturu ličnosti i da ćete na taj način izgubiti sebe, što je naravno pogrešno razmišljanje. Struktura ličnosti je biološki i genetski uslovljena a stručna lica će vam pomoći da otklonite ona ponašanja i one načine koji čine vaš život u većoj ili manjoj mjeri disfunkcionalnim”, pojašnjava sagovornica FOS Media portala.

Za kraj razgovora citatom Borislava Pekića ukazuje da je dosta toga i u načinu promatranja.

“Ugao gledanja i brda pomjera. Teškoća je jedino u tome da se promijeni ugao gledanja. Svaki ugao gledanja je dobar sve dok nas hrani i drži u toplom.”

1555 – besplatana linija KCCG za psihološku podršku

Od prije dva dana, a sve u cilju što lakšeg prevazilaženja krize izazvane pandemijom i očuvanja mentalnog zdravlja, u KCCG je ponovo aktivna linija 1555 za psihološku podršku i pomoć.

Linija je besplatna i dostupna svima kojima bude potreban ovaj vid podrške i to svakog radnog dana u terminima od 9 do 18 sati, odnosno, u dane vikenda od 9 do 15 sati. 

Kako  su ranije kazali iz KCCG, ova linija će funkcionisati u koordinaciji i saradnji sa drugim sistemima od značaja kao što su policija i Hitna pomoć.

Iz KCCG su podsjetili da je linija 1555 za psihološku podršku i pomoć funkcionisala i tokom prvog potpunog zaključavanja naše zemlje, od 30. marta do 18. maja 2020. godine i u tom periodu realizovala više od 700 poziva.

„Gotovo trećinu, od ukupno broja poziva, primljeno je od naših sugrađana koji nikada ranije nijesu imali probleme iz domena mentalnog zdravlja i kod kojih su prve psihičke tegove bile upravo provocirane situacijom izazvanom panedmijom koronavirusa“, naveli su ranije u saopštenju KCCG.

Dodali su da se psihološko-psihijatrijske usluge, na svim nivoima zdravstvene zaštite, od decembra prošle godine redovno pružaju, tj. ambulantno i hospitalno liječenje i tretmani pacijenata se nesmetano odvijaju.

„Pshijatri, psiholozi i socijalni radnici su građanima dostupni u okviru svojih redovnih radnih obaveza. U tom smislu, besplatna linija 1555 svakako nije jedini ali jeste važan dodatan servis, dostupan svima“, zaključili su iz KCCG u saopštenju ranije dostavljenom medijima.

Izvor: FOS media

Avatar

Portal Herceg Novi

Pročitajte još